| Građenje objekata kao jedan od najstarijih zanata se tokom vremena razvijalo
do te mjere da danas predstavlja značajnu naučnu oblast. Izgrađeni su brojni objekti
iznad i ispod zemlje tokom pretekle ljudske civilizacije. Neki su bili manje ili više
značajni, ali u osnovi svi su imali jedinstven cilj da budu što kvalitetniji i dugotrajniji.
Koliko se u tome uspijevalo? Ranije znatno manje, a danas se traži da imaju potpunu
sigurnost i dugotrajnost. Intenzivno građenje tokom XX i početkom XXI vijeka
zahtijevalo je pored razvoja građevinske nauke, razvoj i drugih nauka, prvenstveno
geoloških koji proučavaju stijenske mase na kojima se i u kojima se grade objekti.
Razvijena je posebna naučna oblast geotehnike koja obuhvata inženjerskogeološka
proučavanja karakteristika terena i stijenskih masa u prirodnom stanju, koja služe kao
podloga na osnovu koje se planiraju i grade određeni objekti. Danas nema u vazduhu
građevinskih objekata, svi su vezani za površinu ili nepostredno ispod površine terena,
što zaghtijeva njegovo detaljije proučavanje. Građevinska nauka je dostigla visok stepen
savršenstva u dijelu stabilnosti konstrukcija objekata, ali je još uvijek korak iza u dijelu
povezivanja konstrukcije objekta sa podlogom na kojoj se ili u kojoj se gradi.
Intenzivna gradnja objekata krajem XX i početkom XXI vijeka koja se poklopila sa
promjenom društveno svojinskih odnosa, djelimično je zapostavila dosadašnja planska
građenja, kako po pitanju korištenja prostora tako i načina građenja. Izostaje djelimično
a negdje i potpuni dio prethodnih priprema u dijelu proučavanja karakteristka terena i
projektovanje objekata usaglašenih sa terenom. Sve se brzo gradi ne vodeći računa o
kvalitetu gradnje i eventualno posljedicama tokom i nakon građenja. Posebno je
izraženo kod objekata niskogradnje, prvenstveno linijskih objekata. Ovaj period može se
nazvati period “savremene gradnje objekata”, koji nije organizaciono, stručno i naučno
tako izdvojen, ali se sam nametnuo. Negativni rezultati građenja objekata u tom periodu
su vidljivi tokom ili nakon izgradnje, a posebno u vrijeme intenzinih padavina, koje su
ovo područje tri puta zahvatile u posljednje tri godine. Elementarne nepogode su
opomena za sve ono što je loše urađeno ili propušteno da se utradi kod građenja
objekata, te da se ponovo vratimo periodu dobre izučenosti terena i boljem kvalitetu
građenja. Ova razmišljanja nastala su nakon obilaska većeg proja klizišta u Bosni i
Hercegovini, koja su rađenu u okviru jednog od projekata UNDP-a, a u radu je pored
osvrta na nastalu problmatiku dat i prikaz nekih krakterističnih klizišta. |